Pėrshėndetje Korēar!
Une i pėrgjithėsova (nuk ka tė bėjė aspak me ty personalisht),sepse lexojmė kėtu nė forum qė shumė shqiptar nuk kanė idenė se ēka ka ndodhur nė tė kaluarėn dhe tė tashmen me shqiptarėtnė ish YU,veēmas nė Kosovė.I'a futin dy fjalė ose dy rreshta pėr ndonjė ngjarje nė Kosovė dhe i'a mbathin,ikin nga debati nga mungesa e informacioneve pėr Kosovėn!
Me ty mund tė kem edhe ndonjė mospajtim rreth njė teme,por ajo qė mė pėlqen tek ti ėshtė se nuk ik nga debati,por ofron informacionet qė ke pėr dhe rreth Kosovės edhe pse mund tė kemi kundėrthėnje!
Pėr temėn:
Po sjellė edhe disa citate nga fejtoni me tė njėjtin autor e qė ka tė bėjė me shqiptarėt,sepse elaborati nė mbrendėsin e saj ka tė dhėna dhe pėrfshin edhe planet pėr spastrimet kundėr popujve tjerė tė ish-Yu-sė!
Ēubriloviqi pėrundoi diskutimin me pesimizėm.Nėse nuk i spastrojmė kėto gjėra me kohė,mbrenda 20-30 viteve do tė kemi njė irredentė tė fuqishme,shenjat e tė cilės vetėm se po shihen gjė e cila do tė sjellė nė rrezik tė gjitha pronat tona ne jug.Čubrilovićev zaključak bio je pesimističan: Ne račistimo li stvari na vreme, za 20-30 godina imaćemo jednu strahovitu iredentu čiji se tragovi već opaaju, a koja će neminovno u pitanje dovesti sve nae posede na jugu.
I mendimit tė njėjtė ishteedhe B.T.Panjevac,sekretar i pėrjithshėm pėr statistiakt shtetėrore nė mbretėrin jugosllave.Nė dikumentin "pakicat nė mbretėinė jugosllave" pėrgaditur pėr Klubin kulturor srb,ai para sė gjithash pėrkujtoi se tė gjithė pakicat ne gjuhė nė regjistrimin e popullatės nė jugoslavi nga 31 janari 1921 janė shpallur pakica kombėtare.Sličnog miljenja je bio i Borivoje T. Panjevac, sekretar Opte dravne
statistike Kraljevine Jugoslavije. U dokumentu Manjine u Kraljevini Jugoslaviji, pripremljenom za Srpski kulturni klub, on je najpre podsetio da su sve jezičke manjine u Jugoslaviji popisom stanovnitva od 31. januara 1921. proglaene narodnim manjinama.
Grupi shqipfolės edhe sot,nė tėrėsi paraqitet plotėsisht si elastike,pėrfundimisht njė masė amorfe e cila po modelohet-zhvillohet nė kėtė apo atė drejtim",pohoi ai,duke pranuar se ajo (pakica shqiptare)jo vetėm qė ėshtė pakica mė e madhe,qė pėrmbėn ēerekun e tė gjitha pakicave apo mė shumė se tre pėr qind nga e gjithė popullata/banorėve (nė YU),pore ajo ėshtė nė njė mėnyrė edhe mė e rrezikshmja.- Arnautska jezička grupa i danas, bez malo u celini, predstavlja skoro potpuno plastičnu, gotovo amorfnu masu koja se daje nacionalno modelisati u ovom ili onom pravcu, tvrdio je on, priznajući da je ona ne samo najbrojnija manjina, koja čini gotovo četvrtinu naeg manjinskog ivlja ili preko tri i po procenta od ukupnog stanovnitva, već je ona u izvesnom smislu i najopasnija:
.- Opasnost se sastoji u tome to je u toj jezičkoj manjini u toku lagani proces nacionalnog osvećivanja nivelisanjem mnogih posebnih etničkih odlika izgrađivanjem jedinstvene i to ALBANSKE nacionalne svesti na osnovu arnautskog jezika
Rreziku qėndron se,nė kėtė pakicė gjuhėsore (shqiptarėt) po vazhdohet me lehtėsi me procesin e vetėdijes kombėtare duke i'u pėrkushtuar nė veēanti ndėrtimit dhe ngritjes sė vetėdijes nacionale/kombėtare shqiptare duke pasė pėr bazė gjuhėn arnaute (shipe).
Panjevac e sqaroi kėshtu:Panjevac je to ovako objasnio:
- Doskora je versko muslimansko osećanje činilo da su se oni osećali
vie kao Turci, aleći za turskim carstvom. Sada sve
vie upiru oči u Albaniju. Albanska iredenta tinja. Smeliji se, naročito u gradovima, već poodavno nadaju da će otuda stići oslobođenje. Oni prieljkuju dolazak braće preko granice od Mitrovdana do Đurđevdana.
Ističući da arnautskog ivlja ima du cele nae granice prema Albaniji
i Panjevac je podsećao na činjenicu da su Arbanasi u srpske krajeve počeli nasrtati posle sloma srpske srednjovekovne drave. Oni kasnije, budući eći muslimani od Turaka, veliki deo naeg tamonjeg ivlja prevodili u islam i nametali mu svoj arnautski jezik i otuda je veliki broj poarbanaenih Srba među njima.
Tashti deri vonė ndjenjat e besimtarėve musliman (shqiptarėt),dukeshin se ndiheshin mė shumė si turq,duke u treguar dhembshuri pėr perandorin osmane.Kurse tashti sytė i kanė drejtuar nga Shqipėria.Irredenta shqiptare po shėndrit,sidomos nė qytete tė cilėt shpresojnė se nga atje (shqipėria) do tė vi liria.Ata dėshirojnė/presin ardhjen e vėllezåerve pėrtej kufirit qė nga Mitrovdani deri ne Gjurgjevdna (perioda kohore si p.sh.dimrit e verės)
Duke rikujtuar se "githandej kufirit tonė me Shqipėrinė ėshtė e banuar me arnautė" panjevac vazhdon tė kujtoj faktet se Arbanasėt u vendosėn nė tokat srbe pas thyejes sė shtetit srb nė mesjetė.Ata (shqiptarėt) mė vonė u bėnė edhe mė muslimanė se turqit,kėshtu qė njė numėr tė madh tė bashkėkombasėve (srbeve)tanė i konvertuan nė Islam dhe iu imponuan gjuhėn arnaute,kėshtu qė njė numėr i madh srb janė tė arbanizuar dhejetojnė nė mesin e tyre (shqiptarėve).
Edhe Panjevac kishte vėrejtur ringjalljen/rilindjen e ekstremizmit nė mesin e shqiptarėve tė Kosmetit dhe tė Maqedonisė.I Panjevac je slutio oivljavanje esktremizma među kosmetskim i makedonskim Albancima:
- Oseća se dah jednog neiivljenog nacionalnog zanosa. Taj proces nacionalnog osvećivanja moe uzeti takve razmere, pojaviti se sa takvom intenzivnoću da nas moe potpuno iznenaditi. Ima znakova po kojima se moe zaključiti da ta jezička manjina, danas skoro pasivna, moe postati veoma aktivna nacionalna grupa, izvanredno opasna po nae narodne i dravne interese, ako mi blagovremeno ne preduzmemo dalekosenu akciju. U tu svrhu imao bi se izraditi smiljen plan, čitav jedan dravni program.
Ndihet njė ngritje shpirtėrore e krenarisė kombėtare.Ky proces i vetėdijes kombėtare mund tė ketė asi drejtime,sa qė kur tė paraqitet me intenzitetin e vetė mund tė na zėØre nė befasi tė plotė.Ka shenja/simptome nga tė cilat mund tė konkludojmė se kjo pakicė gjuhėsor (shqiptarėt),pėr momentin shumė pasive,mund tė bėhet aktivė si grup nacional dhe i rrezikshėm pėr popujt tanė dhe interesat tona shtetėrore,nėse ne me kohė nuk ndėrrmarim ndonjė akcion largpamės.Pėr kėtė qėllim duhet tė pėrpunojmė njė plan tė menduar mirė,njė program/projekt shtetėror.
(Nastaviće se)
(vazhdon)
p.s.
Sa i pėrket tė dhėnave qė ke sjellė nga libri,do tė lajmėrohem me vonė pėr shkak tė obligimeve ditore.
Krijoni Kontakt